ERA DUHOVNE TAME (dio 1)

Apostol Pavle je u svojoj Drugoj poslanici Solunjanima prorekao veliki otpad, čija će posledica biti uspostavljanje papske moći. On je izjavio da Hristov dan neće doći »dok ne dođe najpre otpad, i ne pokaže se čovek bezakonja, sin pogibli, koji se protivi i podiže više svega što se zove Bog ili se poštuje, tako da će on sesti u crkvi Božjoj, pokazujući sebe da je Bog.« Osim toga, apostol opominje svoju braću da se »već radi tajna bezakonja«. (2. Solunjanima 2,3.4.7) U tom ranom razdoblju video je da se u Crkvu uvlače zablude koje će pripremiti put razvoju papstva.

»Tajna bezakonja«, malo pomalo, u početku neprimetno i tiho, a onda sve otvorenije, onoliko koliko je jačala njena snaga i njena vlast nad ljudskim umom, obavljala je svoje prevarno i bogohulno delo. Skoro neosetno neznabožački običaji su se uvukli u hrišćansku Crkvu. Duh nagodbe i usklađivanja sa svetom neko vreme je bio suzbijan surovim progonstvima koje je Crkva podnosila od neznabožačke ruke. Međutim, kada je progonstvo prestalo, kada je hrišćanstvo ušlo u vladarske dvorove i palate, odbacilo je skromnu jednostavnost Isusa Hrista i Njegovih apostola i zamenilo je sjajem i ohološću neznabožačkih sveštenika i upravljača; umesto božanskih zahteva prihvatilo je ljudske teorije i tradicije. Prividno Konstantinovo obraćenje početkom četvrtog stoleća, izazvalo je veliku radost, a svet, ogrnut plaštem pravednosti, ušetao je u Crkvu. Posle toga, delo kvarenja ubrzano je krenulo napred. Neznaboštvo, naizgled pobeđeno, slavilo je pobedu. Njegov duh zavladao je Crkvom. Njegove doktrine, ceremonije i sujeverje uvukli su se u veru i bogosluženje onih koji su sebe smatrali Hristovim sledbenicima.

Ovaj sporazum između neznaboštva i hrišćanstva omogućio je pojavljivanje »čoveka bezakonja«, za koga je u proročanstvu nagovešteno da će se protiviti Bogu i uzdizati iznad Njega. Ovaj divovski sistem lažne religije predstavlja remek-delo sotonske sile – spomenik njegovim naporima da preuzme presto i upravlja Zemljom po svojoj volji.

Sotona je jednom pokušao da učini kompromis sa samim Hristom. On je u pustinji kušanja pristupio Božjem Sinu; pokazao Mu sva carstva ovoga sveta i svu njihovu slavu i ponudio da sve to preda u Njegove ruke ukoliko bude priznao prevlast kneza tame. Hristos je ukorio drskog kušača i primorao ga da se udalji. Međutim, sotona je postigao mnogo veće uspehe, kada je sa istim kušanjima pristupio ljudima. Crkva je da bi sebi osigurala svetovne dobitke i časti, bila navedena da potraži naklonost i podršku velikih ljudi na Zemlji, na taj način odbacila je Hrista i obećala pokornost predstavniku sotone – rimskom episkopu.

Jedno od osnovnih učenja Rimske crkve glasi da je papa vidljiva glava sveopšte Hristove Crkve i da ima vrhovni autoritet nad episkopima i pastirima u svim delovima sveta. Štaviše, papi su pripisane i same titule Božanstva! Prozvan je »Gospod Bog Papa« i proglašen nepogrešivim. On zahteva da mu se klanjaju svi ljudi. Isti zahtev koji je postavio u pustinji kušanja, sotona i dalje postavlja preko Rimske crkve, i mnoštvo ljudi spremno je da mu udovolji.

Međutim, oni koji se boje i poštuju Boga dočekali su ovaj drski zahtev, uperen protiv Neba, na isti način na koji je Hristos dočekao nagovaranje lukavog neprijatelja: »Poklanjaj se Gospodu Bogu svojemu i njemu jedinome služi!« (Luka 4,8) Bog u svojoj Reči nikada nije nagovestio da je postavio ijednog čoveka da bude glava Njegove Crkve. Doktrina o papskoj prevlasti je u neposrednoj suprotnosti sa učenjima Pisma. Papa ne može imati nikakvu vlast nad Hristovom Crkvom, osim ako je nasilno prisvoji.

Pripadnici Rimske crkve uporno optužuju protestante da su jeretici i da su se samovoljno odvojili od prave Crkve. Međutim, bilo bi bolje da te optužbe primene na sebe. Oni su u stvari oborili Hristovu zastavu i udaljili se od »vere koja je jednom bila predana svetima«. (Juda 3)

Sotona dobro zna da će Sveto pismo osposobiti ljude da prepoznaju njegove prevare i da se odupru njegovoj sili. Čak je i Spasitelj sveta upravo Rečju odbio njegove napade. Hristos je na svaki napad, podizao štit večne istine, i govorio: »Pisano je!« Svakom protivnikovom predlogu suprotstavljao je mudrost i silu Reči. (nastavlja se)

KASNIJI ENGLESKI REFORMATORI (dio 1)
HOLANDIJA I SKANDINAVIJA (dio 3)
HOLANDIJA I SKANDINAVIJA (dio 2)
HOLANDIJA I SKANDINAVIJA (dio 1)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 13)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 12)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 11)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 10)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 9)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 8)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 7)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 6)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 5)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 4)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 3)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 2)
REFORMACIJA U FRANCUSKOJ (dio 1)
PROTEST KNEZOVA (dio 7)
PROTEST KNEZOVA (dio 6)
PROTEST KNEZOVA (dio 5)
PROTEST KNEZOVA (dio 4)
PROTEST KNEZOVA (dio 3)
PROTEST KNEZOVA (dio 2)
PROTEST KNEZOVA (dio 1)
NAPREDOVANJE REFORMI U NEMAČKOJ (dio 6)
NAPREDOVANJE REFORMI U NEMAČKOJ (dio 5)
NAPREDOVANJE REFORMI U NEMAČKOJ (dio 4)
NAPREDOVANJE REFORMI U NEMAČKOJ (dio 3)
NAPREDOVANJE REFORMI U NEMAČKOJ (dio 2)
NAPREDOVANJE REFORMI U NEMAČKOJ (dio 1)
ŠVAJCARSKI REFORMATOR (dio 5)
ŠVAJCARSKI REFORMATOR (dio 4)
ŠVAJCARSKI REFORMATOR (dio 3)
ŠVAJCARSKI REFORMATOR (dio 2)
ŠVAJCARSKI REFORMATOR (dio 1)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 10)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 9)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 8)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 7)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 6)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 5)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 4)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 3)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 2)
LUTER PRED DRŽAVNIM SABOROM (dio 1)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 10)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 9)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 8)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 7)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 6)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 5)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 4)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 3)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 2)
LUTER SE ODVAJA OD RIMA (dio 1)
HUS I JERONIM (dio 9)
HUS I JERONIM (dio 8)
HUS I JERONIM (dio 7)
HUS I JERONIM (dio 6)
HUS I JERONIM (dio 5)
HUS I JERONIM (dio 4)
HUS I JERONIM (dio 3)
HUS I JERONIM (dio 2)
HUS I JERONIM (dio 1)
DŽON VIKLIF (dio 7)
DŽON VIKLIF (dio 6)
DŽON VIKLIF (dio 5)
DŽON VIKLIF (dio 4)
DŽON VIKLIF (dio 3)
DŽON VIKLIF (dio 2)
DŽON VIKLIF (dio 1)
VALDENŽANI (dio 7)
VALDENŽANI (dio 6)
VALDENŽANI (dio 5)
VALDENŽANI (dio 4)
VALDENŽANI (dio 3)
VALDENŽANI (dio 2)
VALDENŽANI (dio 1)
ERA DUHOVNE TAME (dio 5)
ERA DUHOVNE TAME (dio 4)
ERA DUHOVNE TAME (dio 3)
ERA DUHOVNE TAME (dio 2)
ERA DUHOVNE TAME (dio 1)
PROGONSTVA U PRVIM STOLEĆIMA (dio 4)
PROGONSTVA U PRVIM STOLEĆIMA (dio 3)
PROGONSTVA U PRVIM STOLEĆIMA (dio 2)
PROGONSTVA U PRVIM STOLEĆIMA (dio 1)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 8)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 7)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 6)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 5)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 4)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 3)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 2)
RAZORENJE JERUSALIMA (dio 1)

Pin It on Pinterest